Search

Angina pektoris – simptomi i lečenje

Sadržaj teksta

Bolesti srca najčešći su uzrok smrt mnogih ljudi širom sveta, takođe i kod nas. Jedna od takvih bolesti je angina pektoris. Zašto je važna i kako utiče na naše zdravlje?

Šta je angina pektoris?

Angina pektoris (Angina Pectoris) je stanje koje se javlja zbog nedovoljnog snabdevanja srčanog mišića kiseonikom. Ova koronarna ili ishemijska bolest srca predstavlja jedan glavnih uzroka smrti u našoj zemlji. Angina pektoris je stanje koje se vezuje sa suženjem krvih sudova srca, odnosno koronarnih arterija i čest je oblik bolesti srca.

Uzroci i simptomi angine pektoris

Najčešći uzrok pojave angine pektoris su suženja krvnih sudova, što onemogućava normalan protok krvi. Osim toga, određena stanja mogu doprineti povećanju rizika za anginu pektoris, poput pušenja, dijabetesa i povišenog holesterola. U pojedinim slučajevima veliku ulogu ima i genetika.

Bolest na koronarnim arterijama uzrokuje bol u grudima koji se širi u levu ruku. Da bi srce nadoknadilo slab protok krvi pojačavaju se otkucaji, te se energija za normalan rad troši. Tada se u mozgu pali alarm, poznat kao anginozni bol.

Ukoliko traje dugo, više od pola sata, onda može doći do ozbiljnih oštećenja i infarkta. U zavisnosti od ožiljka na srcu i oštećanja zavisi hoće li osoba preživeti srčani udar. Ako je pogođena veća arterija, osoba teško da može da preživi.

Osim bola u grudima, prisustvo angine pektoris može se ustanoviti na osnovu određenih simptoma, a to su:

  • Anginozni bol
  • Aritmija
  • Bol u grudima prisutan 10 minuta i duže
  • Preznojavanje i mučnina
  • Bol se širi u levu ruku i vrat. Takođe ramena, leđa i stomak, ali nikad ispod pupka
  • Ne može se ukloniti pritiskom na tačku koja boli, dubokim disanjem niti mirovanjem

Najčeći faktori rizika za anginu pektoris i suženja na koronarnim arterijama su:

  • Povišen krvni pritisak
  • Šećerna bolest
  • Gojaznost
  • Pušenje
  • Genetika – infarkt u širem krugu porodice pre 55. godine života
  • Hiperlipidemija

Vrste angine pektoris

Angina pektoris se razlikuje na osnovu 3 tipa.

Stabilna angina pektoris

Stabilnu anginu pektoris odlikuje predvidljivost, pošto se javlja u situacijama velikih fizičkih napora. Takođe, ogromne količine stresa.

Nestabilna angina pektoris

S druge strane, kod nestabilne angine pektoris bol u grudima je nepredvidiv. Može se olakšati upotrebnom lekova i medicinskim tretmanima. Simptomi su teži, te mogu trajati i više od 20 minuta. U ovim slučajevima je potrebna hospitalizacija pacijenta.

Princmetalova angina pektoris

Ovaj oblik angine pektoris je veoma redak. Može se javiti prilikom mirovanja, a čak i tokom sna. Javlja se iznenada, a najčešći uzrok je spazmom srčane arterije. Bol se javlja naglo i u ciklusima, svakog dana u isto vreme. Nešto češće u jutarnjim časovima.

Dijagnoza angine pektoris

Dijagnoza se može uraditi uz pomoć ERGO testa (test opterećenja). Izvodi se na ERGO biciklu ili pokretnoj traci. Uvećava se nivo opterećenja i prati pojava simptoma, takođe da li EKG ukazuje na neke promene. U slučaju da se rezultati pozitivni, rade se dodatne analize i ispitivanja.

Lečenje angine pektoris i terapija

Angina pektoris počinje da se leči upotrebnom određenih lekova, a neki su obavezni:

  • Beta blokatori
  • Nitrati
  • Antagonisti kalcijuma
  • Antitrombocitni lekovi
  • Antikogulantni lekovi

Ako uočite bilo kakve simptome i naznake angine pektoris, obavezno se javite svom doktoru, bez obzira na vrstu. Angina pektoris se može sprečiti preventivnim merama, poput regulisanja telesne težine, kontrolom krvnog pritiska i regulisanjem šećera u krvi.

Foto: Pixabay